Myriapods

(Chilopoda)

Strige (lat. Chilopoda) su životinje koje pripadaju razredu stonoga (lat. Myriapoda). Trenutno je na svijetu poznato oko 3 150 vrsta rasprostranjenih na gotovo svim kontinentima i staništima, od tropskih kišnih šuma i pustinja pa sve do iza Arktičkog kruga. Ograničavajući faktor za rasprostranjenje striga je vlaga, a eksperimenti provedeni na nekim vrstama pokazuju da preferiraju staništa sa 100% vlage.

Tijelo striga se sastoji od brojnih tjelesnih članaka kojih može biti do 191 i na kojima se nalazi po jedan par nogu. Životinje su izduženog tijela, duljine od 4 mm do 30 cm, s glavom koja se jasno razlikuje od ostatka tijela. Na glavi imaju jedan par ticala. Grabežljivci su, a plijen love pomoću čeljusnih nožica, prvog para nogu preobraženog u zavinute bodlje u kojima se nalaze otrovne žlijezde. Otrov se u čeljusne nožice otpušta pri ugrizu plijena. Uglavnom su stanovnici tla koji izbjegavaju svjetlost i preferiraju vlažna mikrostaništa u kojima se zadržavaju tijekom dana, skrivajući se pod lišćem i kamenjem, dok noću izlaze u lov.

Podzemna staništa poput špilja spadaju u vlažna staništa, sa stalnom razinom vlage od najčešće 90 – 100%, a karakterizira ih i nedostatak svjetlosti što ih čini idealnim staništem za strige. Mnoge vrste često nalazimo u špiljama i njihovim ulaznim dijelovima, u kojima mogu stvarati populacije ili ih koristiti kao pogodna skloništa. Prilagodbe na podzemna staništa kod striga vidljive su kao produljenja ticala i nogu te redukcija broja ocela (organa za vid) i pigmenta. Do sada su troglobiontne vrste striga zabilježene uglavnom u Europi te u srednjoj Americi i Australiji. U podzemnim staništima strige se nalaze pri vrhu hranidbene mreže. Grabežljivci su koji se hrane svime što je manje od njih, pa čak i ostalim grabežljivcima poput pauka i lažištipavaca. Često je zabilježen i kanibalizam, a neodrasle jedinke mogu postati plijen drugih beskralješnjaka.

U Hrvatskoj je zabilježeno desetak troglobiontnih vrsta, od kojih većina pripada redu Lithobiomorpha. U Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske navode se dvije troglobiontne vrste roda Eupolybothrus, E. leostygis i E. obrovensis, kao ugrožena (EN) i osjetljiva (VU) vrsta. Kao izravne prijetnje njihovom staništu navedene su antropogena promjena staništa, urbanizacija i onečišćenje. Dok E. obrovensis živi na području Istre i Slovenije, E. leostygis je zabilježena u okolici Dubrovnika i Hercegovini.

U 2015. godini je opisana nova troglobionta vrsta iz reda Geophilomorpha. Hadova striga, Geophilus hadesi, tek je drugi opisani troglobiont iz tog reda, a opisana je iz špilje Munižabe na Crnopcu, masivu jugoistočnog Velebita. Vrsta je zabilježena i u još jednoj dubokoj jami na Crnopcu na dubini od 500 m, te u jamskom sustavu Lukina jama – Trojama gdje je jedan primjerak sakupljen na -980 m, a jedan je opažen na -1 100 m. To je najdublji nalaz strige na svijetu, a vrsta se smatra endemom Velebita.

CONTACT:
Ana Komerički – ana.komericki@hbsd.hr

BIBLIOGRAPHY:

  • Lewis, J. G. E. (1981): The Biology of Centipedes. Cambridge University Press. pp. 488. https://doi.org/10.1017/CBO9780511565649
  • Minelli (ed.) (2011): Treatise on Zoology – Anatomy, Taxonomy, Biology. The Myriapoda, Volume 1. Brill, Leiden, Boston. pp. 538.

Millipedes (Diplopoda)

With over 12 000 species, Millipedes (Diplopoda) are the largest class of myriapods (Myriapoda), a group which also includes centipedes and other multi-legged arthropods. This class includes millipede Illacme plenipes, the leggiest animal in the world – some specimens of this species have up to 750 legs. Most millipedes have very elongated bodies with numerous segments, and almost every segment carries two pair of legs.

They are mostly detritivores, feeding on decomposing plant and animal parts as well as feces. Millipedes thus have an important role in the decomposition of plant litter and in the cycling of nutrients in the soil. Their exoskeleton is incrusted with calcium carbonate, which also makes millipedes important for calcium circulation in the soil. The need for calcium results in a greater number of millipedes in karst areas of the world. Due to their lack of speed and in order to protect themselves from predators, millipedes emit various liquid secretions, which contain many irritant and toxic chemicals, such as phenols, benzoquinones, alkaloids and hydrogen cyanide; some of these substances have antibacterial and antifungal activity.

Croatian fauna includes about 180 species, of which some 30 are troglobionts, mostly endemic for Croatia or the Dinarides.

CONTACT:
Tvrtko Dražina – tdrazina@gmail.com

BIBLIOGRAPHY:

  • Blower, G. J. (1985): Millipedes. The Linnean Society of London and The Estuarine and Brackish-Water Sciences Association. pp. 229.
  • Marek, E. P., Shear, A. W. & Bond, J. E. (2012): A redescription of the leggiest animal, the millipede Illacme plenipes, with notes on its natural history and biogeography (Diplopoda, Siphonophorida, Siphonorhinidae). ZooKeys 241: 77-112.
  • Mršić, N. (1994): The Diplopoda (Myriapoda) of Croatia. Dvojenoge (Diplopoda: Myriapoda) Hrvatske. Razprave IV. razreda SAZU 35: 219-296.