ZAGAĐENJE

Đula – Medvedica špiljski sustav najveća je špilja u Hrvatskoj, a proteže se ispod samog grada Ogulina. Oba su ulaza zatrpana smećem, a kako Ogulin nema kanalizacijski sustav, sve otpadne vode direktno dospijevaju u podzemlje. Špilja je također tipski lokalitet za dvije vrste, ali i stanište spužvice koja tamo nije pronađena od 1998. godine.

Privis jamu i Vrelić špilju istraživali su članovi SK-a «Ozren Lukić» koji su utvrdili da su oba speleološka objekta onečišćena naftom i naftnim derivatima. Uzrok zagađenja najvjerojatnije su prometne nezgode koje su za posljedicu imale izlijevanje tih opasnih tvari u prirodu i njihovo dospijevanje u podzemlje. Te tvari mogu u podzemlju ostati izuzetno dugo pa se ove dvije špilje mogu smatrati trajno devastiranima. Privis jama tipski je lokalitet za jednog virnjaka.

Ponor Rupećice samo je jedan u nizu speleoloških objekata u koji se baca smeće na ovom području. Ponor je stanište ogulinske špiljske spužvice i drugih endema, a u njemu obitava i jedna od najbrojnijih populacija čovječje ribice. HBSD je u sklopu svih edukacijskih aktivnosti 2007. godine organizirao akciju čišćenja ponora na koju su se odazvali brojni špiljari i lokalno stanovništvo.

FIZIČKA DEVASTACIJA

Špilja u kamenolomu Tounj sa svojih gotovo 8500 m dužine treća je najduža špilja u Hrvatskoj. Nažalost, radom kamenoloma koji se proteže direktno iznad nje uništavaju se špiljski prostori i vrijedni geološki fenomeni i špiljski ukrasi. Iako špilja uživa privremenu zaštitu od 2008. godine, devastacija se nastavila. U tijeku su pripreme za trajno stavljanje špilje pod zaštitu.

HIDROTEHNIČKI ZAHVATI

HE Gojak
Izgradnjom HE Gojak 60-ih godina prošlog stoljeća dogodile su se mnoge promjene u hidrološkom režimu ogulinskog područja. Kako su se te promjene odrazile na podzemlje i na podzemnu faunu, ne znamo jer nisu provedena nikakva speleološka ni biospeleološka istraživanja prije takvog velikog zahvata.

HE Lešće
Izgradnja HE Lešće dovršena je 2010. godine i napunjeno je akumulacijsko jezero dužine 13 km koje je trebalo potpuno potopiti 8, a djelomično još 6 speleoloških objekata Zapravo je potopilo daleko više no što su to stručnjaci HEP-a predvidjeli jer se voda pojavila u vrtačama kod sela Špehari koje je od akumulacijskog jezera udaljeno gotovo 2 kilometra. Takva slika devastacije daleko veće od svih predviđanja još jednom upozorava da krš nije mjesto za izgradnju hidroelektrana jer se potapanjem krša uništava daleko veće područje od same hidroakumulacije i izuzetno velik broj staništa. Potapanjem kanjona Dobre nepovratno su uništena jedina poznata nalazišta vrsta Calconiscellus gottscheensis i Niphargus costozzae u Hrvatskoj te dijelovi populacija još 14 važnih špiljskih svojti.

OSTALO

Ravničarska pruga i ranžirni kolodvor na Drežničkom polju
U planu je izgradnja ravničarske pruge koja bi trebala proći kroz ogulinsko područje. Trasa prolazi blizu Rupećice i jame Klisure što bi moglo nepovoljno utjecati na izuzetnu faunu koja ondje živi, a zbog koje su ti speleološki objekti u postupku proglašavanja zaštićenima. Osim toga, u polju Lug kod Drežnice trebao bi se graditi ranžirni kolodvor. Takva je opcija katastrofalna ne samo zato jer je polje Lug netaknuta oaza prirode i stanište mnogih rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (ne samo podzemnih), nego i stoga što bi, ukoliko dođe do havarije, mogli stradati izvori u podnožju Kapele koji su hidrološki vezani s ponorima u Drežničkom polju, a iz kojih se crpi pitka voda za čitav ogulinski kraj.