Špiljska staništa - Kopneno područje
Kopnena staništa
Kopnena staništa ovisno o njihovom položaju u speleološkom objektu i karakteristikama supstrata naseljavaju brojne različite svojte organizama. U ulaznim dijelovima špilja i jama uglavnom nalazimo trogloksene i troglofilne vrste kako na zidovima tako i na tlu, među kamenjem te na nakupinama humusa i organskog detritusa. Ove dijelove špilja često naseljavaju razne vrste lažipauka, stonoga, konjica, skokuna, jednakonožnih rakova i drugih skupina. Ulazna područja speleoloških objekata bogata su hranom, organskim ostatcima i plijenom u vidu drugih beskralježnjaka te kao takva ponekad privlače i stanovnike dubljih dijelova špilja. Dublje u speleološkim objektima količina hrane je znatno manja, vlada potpuni mrak i stabilna temperatura te tamo pronalazimo troglobiontne vrste koje su se u potpunosti prilagodili na takve specifične uvjete. Ovdje žive brojne vrste špiljskih kornjaša, lazištipavaca, jednakonožnih rakova, paukova, skokuna, striga i drugih grupa.
Pojedine vrste prilagodile su se životu na tlu, između i ispod kamenja gdje pronalaze ostatke organskog materijala ili ukoliko su predatori love svoj plijen. Neke špiljske životinje pronalazimo isključivo na zidovima, špiljskim ukrasima poput stalaktita i stalagmita, te u pukotinama i nišama gdje se najčešće hrane sitnim komadićima organske tvari koje je donijela voda ili tamo pletu svoje mreže i love plijen. Posebno stanište za špiljske organizme čini guano - izmet šišmiša ili ptica koje naseljavaju špilje. Na guanu nalazimo veliki broj guanofagnih životinja koje se hrane izmetom ili gljivama i bakterijama koje se na njemu razvijaju. Privučeni velikom količinom plijena na guanu i njegovoj okolici često pronalazimo i brojne predatore.
