Špiljska staništa - Vodeno područje

Vodena staništa

Vodena staništa razlikuju se prema tipu sedimenata, brzine protoka vode i veličine volumena vode. U špiljama nailazimo na brze vodene tokove kojima se prilagodilo relativno malo vodenih životinja. Veći broj vrsta, poput vrsta iz rodova Niphargus, Troglocaris, Monolistra ili Proasellus, pronalazimo u mirnijim dijelovima vodotokova ili u stajaćim vodama. Stajaće vode mogu biti podzemna jezera velike zapremine ili manje lokve u glinastim sedimentima. Specifično vodeno stanište su i kamenice u kojima često nalazimo i neke intersticijske životinje. Posebna vodeno stanište je zajednica marifugijskih naslaga. Osnovu ove zajednice čine vapnenačke cjevčice slatkovodnog mnogočetinaša Marifugia cavatica između kojih se kreću i žive brojni drugi vodeni špiljski organizmi.

Neki od najpoznatijih vodenih podzemnih organizama poput čovječje ribice Proteus anguinus, špiljskog školjkaša Congeria kusceri i ogulinske špiljske spužvice Eunapius subterraneus naseljavaju podzemne vode u Hrvatskoj. Pojedine sesilne vodene životinje, poput vrsta Marifugia cavatica i Congeria kusceri, privikle su se na nestalne uvjete života te mogu, za vrijeme niskin razina podzemne vode, preživjeti i duža vremenska razdoblja na zraku.

Literatura:
Gottstein Matočec, S., Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M. & Bakran-Petricioli, T., 2002: Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske, Zagreb, p. 1-82.