Aktualni projekti

Zaštita podzemne faune i špiljskih tipskih lokaliteta izradom Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske – Svezak 4

Posebno značajni speleološki objekti su oni koje nazivamo locus typicus ili tipski lokalitet. To su špilje ili jame u kojima je prvi put pronađena i na temelju tih primjeraka opisana neka nova životinjska svojta. Istraživanje špiljskih tipskih lokaliteta je započelo 2000. godine i trenutno je projekt Hrvatskog biospeleološkog društva koji najdulje traje.

Trenutno je u Hrvatkoj zabilježeno 331 špiljskih tipskih lokaliteta iz kojih je sveukupno opisano 520 svojti. Broj špiljskih tipskih lokaliteta se znanstvenim radom članova HBSD-a i kolega i stručnjaka iz inozemstva kontinuirano povećava.

Među važnijim rezultatima projekta su objavljivanje publikacija:

• „Katalog špiljskih tipskih lokaliteta faune Hrvatske“ kao posebnog broja (supplementum) znanstvenog časopisa Natura Croatica 2006. godine. U Katalogu su prvi puta na jednom mjestu popisan svi špiljski tipski lokaliteti s područja Hrvatske (206 špiljskih tipskih lokaliteta) te su za njih navedene sve opisane svojte (njih 333).
• „Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, svezak 1” koji donosi dodatne podatke o tipskim lokalitetima objavljenima u Katalogu i dodatni pregled svih svojti opisanih iz speleoloških objekata te krških izvora i bunara s područja Hrvatske. Svezak 1 je objavljen 2010. godine i u njemu su detaljno prezentirana 102 objekta s ukupno 133 tipske životinje.
• “Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, svezak 2” tiskan je 2013. godine. Svezak 2 detaljno obrađuje 88 speleoloških objekata s 140 svojti. Osim hrvatske verzije, svezak 2 izašao je i na engleskom jeziku pod naslovom “The Cave Type Localities Atlas of Croatian Fauna, Volume II”.
• “Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, svezak 3” tiskan je 2022. godine. Svezak 3 detaljno obrađuje 70 speleoloških objekata sa 116 svojti. Osim hrvatske verzije, svezak 3 izašao je i na engleskom jeziku pod naslovom “The Cave Type Localities Atlas of Croatian Fauna, Volume III”.

Trenutno je u tijeku prikupljanje materijala za izdavanje 4. sveska Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske. Terenski rad uključuje pronalazak špiljskih tipskih lokaliteta, fotografiranje ulaza i panorame područja oko ulaza, pronalazak i fotografiranje tipskih životinja, determinaciju svojti te izradu i/ili uređivanje nacrta špilja i jama.

Biospeleološka istraživanja, NP Plitvička jezera

Na širem području NP Plitvička jezera je do kraja 2020. godine ustanovljeno 114 speleoloških objekata. Taj broj nije ni približno konačan s obzirom na to da se u Parku nikada nisu provela sustavna speleološka istraživanja. Kao što je slučaj i sa speleološkim istraživanjima, izostala su i sustavna biospeleološka istraživanja.

Unatoč skromnoj istraženosti, na području Parka postoje četiri tipska lokaliteta u kojima je pronađeno i opisano pet za znanost novih svojti. To su Machaerites udrzali iz Rodića špilje, Neobisium speluncarium iz Šupljare, Niphargus rucneri iz Izvora u Glibovitoj dragi te Astagobius angustatus driolli i Attemisia likana iz Ledenice u Čudinoj uvali. U sklopu ekološke mreže Natura 2000, unutar Parka nalaze se četiri speleološka objekta važna za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310): Rodića špilja, Šupljara, Ledenica u Čudinoj uvali i Modra špilja. Tome popisu treba dodati i Barićeve špilje nedaleko granice Parka kojima također upravlja Javna ustanova.

U 2021. godini je Hrvatsko biospeleološko društvo započelo četverogodišnji projekt „Biospeleološka istraživanja“ u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Kroz projekt se planira istražiti vrlo slabo poznata podzemna fauna koja nastanjuje područje Parka.

Ciljevi projekta su:

• provesti biospeleološka istraživanja u barem 90 objekata
• napraviti cjelokupni popis faune beskralješnjaka iz speleoloških objekata, s popisom endema i novih vrsta za park i za znanost
• napraviti biogeografsku i ekološku analizu ustanovljene faune
• napraviti popis najbogatijih područja ili speleoloških objekata
• utvrditi nulto stanje istraženih podzemnih staništa
• odrediti postojeće tipove staništa za svaki istraženi objekt
• napraviti bogatu fotodokumentaciju (barem pet fotografija za 60% ustanovljenih troglobionata i barem 10 fotografija prostora po objektu)
• napraviti barem 1 sat video snimaka za najmanje 25 svojti
• napraviti smjernice za edukaciju i prezentaciju, smjernice za daljnja istraživanja te prema potrebiaktivne mjere zaštite

Istraživanja špiljske faune na području općine Rakovica

Biospeleološka istraživanja na području općine Rakovica, a u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, započeli smo u 2020. godini. Do sada smo istražili 8 špilja i jama na području Rakovice, od kojih su dvije unutar značajnog krajobraza Baraćeve špilje (Gornja i Donja Baraćeva špilja), a dvije špilje (Božićeva špilja i Dumenčića špilja) pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000. Ostali istraživani speleološki objekti su: Velesova jama, Jama pod Guvnom, Kunina špilja i Sustav Ponorac-Jovina. U svim istraživanim lokalitetima smo provodili inventarizaciju faune, mjerili mikroklimatske parametre i fotografirali špiljsku faunu i podzemni prostor. Također, u Gornjoj Baraćevoj špilji provodimo monitoring špiljske faune sada treću godinu za redom.

Gornja Baraćeva špilja turistički je uređena i špiljska fauna je već prije bila istraživana, no našim istraživanjem započetim 2020. godine, zabilježili smo vrste koje prije nisu bile zabilježene. Do 2020. u Gornjoj Baraćevoj špilji bilo je poznato 33 vrsta i podvrsta špiljskih životinja i taj smo broj povećali na 46, što ukazuje na važnost sustavnog biospeleološkog istraživanja. Osim novih svojti, ovim istraživanjima smo ponovno zabilježili vrstu kornjaša Machaerites pavleki, po prvi puta nakon 13 godina kada je vrsta otkrivena i opisana.

Terenska istraživanja slatkovodnih puževa na otoku Mljetu

Prilikom sustavnih biospeleoloških istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog Parka Mljet od strane Hrvatskog biospeleološkog društva, otkrivene su kućice puževa porodice Hydrobiidae. Vrlo mala količina podataka o slatkovodnim podzemnim puževima jadranskih otoka čine ovo otkriće izuzetno zanimljivo. Za otok Mljet, ti podaci i ne postoje. Upravo zbog tih razloga, terenska istraživanja te kasnije taksonomska obrada podataka prikupljenih podzemnih i nadzemnih slatkovodnih puževa pridonijet će poznavanju bioraznolikosti otoka Mljeta.

Biospeleološko istraživanje špilja na području značajnog krajobraza Baraćeve špilje

U 2022. godini započeli smo suradnju sa Hrvatskom Elektroprivredom d.d. (HEP) na projektu „Biospeleološko istraživanje špilja na području značajnog krajobraza Baraćeve špilje“. Na spomenutom području zabilježeno je, osim Baraćevih špilja, još osam špilja i jama. Cilj ovog projekta je istražiti podzemnu faunu u četiri još biološki neistražene špilje: Špilja na Baraćevoj brini, Suvaja, Špilja s lijepim ulazom i Špilja u suhoj dolini. U odabranim lokalitetima napravit ćemo inventarizaciju faune, mjeriti mikroklimatske parametre te fotografirati podzemnu faune i podzemne prostore. Prikupljeni materijal ćemo determinirati i statistički obraditi rezultate. Po završenom istraživanju, u suradnji s Javnom ustanovom Baraćeve špilje organizirati će se javno predavanje o rezultatima provedenog projekta u cilju podizanja opće svijesti javnosti o važnosti i vrijednosti očuvanja prirodnog stanja podzemnih staništa i pripadajuće faune.

Usluga obavljanja terenskog rada za potrebe projekta TTP Evolution in the Dark

Neka od fundamentalnih pitanja u modernoj biologiji su na koji način se organizmi prilagođavaju promjenama u okolišu i kako dolazi do nastanka novih fenotipskih obilježja. U tu svrhu je 2019. godine pokrenut projekt Evolution in the dark na Institutu Ruđer Bošković. Cilj projekta je uspostaviti neovisnu istraživačku grupu koja će se baviti istraživanjem uloge okoline u nastanku novih prilagodbi i molekularne osnove prilagodbi na podzemni način života.

Za potrebe istraživanja, grupa uzgaja špiljske životinje uključujući meksičku tetru (Astyanax mexicanus), virnjake, mekušce i člankonošce u laboratorijskim uvijetima, kao i njihove nadzemne srodnike.

Od početka projekta HBSD je angažiran kao stručni suradnik za određivanje distribucijskih podataka ciljnih špiljskih vrsta, planiranja i provedbe terenskih istraživanje, te karakterizacije staništa ciljnih vrsta.

Projekt traje do svibnja 2024. godine.

Znanstvena monografija „Podzemna kopnena i vodena fauna Crnopca“

Masiv Crnopca se nalazi u jugoistočnom dijelu Velebita i jedno je od najznačajnijih speleoloških područja Hrvatske. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je preko 250 špilja i jama od kojih se izdvajaju: Jamski sustav Crnopac kao najdulji speleološki sustav dinarskog krša s trenutno istraženih preko 56 km kanala i Munižaba koja je volumenom kanala najveći speleološki objekt u Hrvatskoj. Podzemna fauna Crnopca je također vrlo značajna i raznolika, ali je njezina važnost nedovoljno naglašena u odnosu na speleološka istraživanja.

Usprkos dosadašnjim nesustavnim i nekontinuiranim biospeleološkim istraživanjima na ovom je području utvrđeno preko 40 vrsta pravih podzemnih životinja (troglobionata), od kojih su 5 endemi Crnopca. Najraznolikija skupina kopnenih životinja su kornjaši (Coleoptera) s čak 9 troglobontnih vrsta, a recentna istraživanja su utvrdila i nove svojte iz skupina jednakonožnih rakova (Isopoda) i skokuna (Collembola). Od vodene faune u podzemnim vodenim staništima Crnopca izdvojili bi endemične vrste puževa Belgrandiella krupensis i Hadziella sketi, te raznoliku faunu vodenih rakova.

Za ovu monografiju pokušali smo prikupiti sve literaturne podatke i dati cjeloviti pregled podzemne vodene i kopnene faune Crnopca.

Centar za posjetitelje Krasno, Izrada detaljnih stručnih elaborata uređenja postava

Od 2016. godine sudjelujemo na projektu „Centar za posjetitelje Krasno, Izrada detaljnih stručnih elaborata uređenja postava“ iz područja biospeleologije. Cilj ovog dijela centra je predstaviti bogatu podzemnu faunu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koju karakteriziraju endemične i visoko specijalizirane vrste ovog područja. Osim toga, u centru se prikazuje i objašnjavaju osnovna obilježja podzemnih životinja, posebno se predstavljaju životinje Lukine jame, najdublje jame u Hrvatskoj, te se daje kratki pregled biospeleoloških istraživanja na sjevernom Velebitu. Za izradu elaborata uređenja centra korištena je dostupna literatura kao i nepublicirani podaci Hrvatskog biospeleološkog društva.

Centar je otvoren za posjetitelje u 2017. godini pod nazivom „Kuća Velebita – Gdje priroda stanuje“, ali je još u tijeku dovršenje nekih dijelova centra iz područja biospeleologije.