Aktualni projekti

Zaštita podzemne faune i špiljskih tipskih lokaliteta izradom Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske – Svezak 4

Posebno značajni speleološki objekti su oni koje nazivamo locus typicus ili tipski lokalitet. To su špilje ili jame u kojima je prvi put pronađena i na temelju tih primjeraka opisana neka nova životinjska svojta. Istraživanje špiljskih tipskih lokaliteta je započelo 2000. godine i trenutno je projekt Hrvatskog biospeleološkog društva koji najdulje traje.

Trenutno je u Hrvatkoj zabilježeno 331 špiljskih tipskih lokaliteta iz kojih je sveukupno opisano 520 svojti. Broj špiljskih tipskih lokaliteta se znanstvenim radom članova HBSD-a i kolega i stručnjaka iz inozemstva kontinuirano povećava.

Među važnijim rezultatima projekta su objavljivanje publikacija:

Trenutno je u tijeku prikupljanje materijala za izdavanje 4. sveska Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske. Terenski rad uključuje pronalazak špiljskih tipskih lokaliteta, fotografiranje ulaza i panorame područja oko ulaza, pronalazak i fotografiranje tipskih životinja, determinaciju svojti te izradu i/ili uređivanje nacrta špilja i jama.

Terenska istraživanja slatkovodnih puževa na otoku Mljetu

Kerkia sp. (foto: .J. Grego)

Prilikom sustavnih biospeleoloških istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog Parka Mljet od strane Hrvatskog biospeleološkog društva, otkrivene su kućice puževa porodice Hydrobiidae. Vrlo mala količina podataka o slatkovodnim podzemnim puževima jadranskih otoka čine ovo otkriće izuzetno zanimljivo. Za otok Mljet, ti podaci i ne postoje. Upravo zbog tih razloga, terenska istraživanja te kasnije taksonomska obrada podataka prikupljenih podzemnih i nadzemnih slatkovodnih puževa pridonijet će poznavanju bioraznolikosti otoka Mljeta.

Znanstvena monografija „Podzemna kopnena i vodena fauna Crnopca“

Masiv Crnopca se nalazi u jugoistočnom dijelu Velebita i jedno je od najznačajnijih speleoloških područja Hrvatske. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je preko 250 špilja i jama od kojih se izdvajaju: Sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka kao najdulji speleološki sustav dinarskog krša s trenutno istraženih 33 km kanala i Munižaba koja je volumenom kanala najveći speleološki objekt u Hrvatskoj. Podzemna fauna Crnopca je također vrlo značajna i raznolika, ali je njezina važnost nedovoljno naglašena u odnosu na speleološka istraživanja.

Usprkos dosadašnjim nesustavnim i nekontinuiranim biospeleološkim istraživanjima na ovom je području utvrđeno preko 40 vrsta pravih podzemnih životinja (troglobionata), od kojih su 5 endemi Crnopca. Najraznolikija skupina kopnenih životinja su kornjaši (Coleoptera) s čak 9 troglobontnih vrsta, a recentna istraživanja su utvrdila i nove svojte iz skupina jednakonožnih rakova (Isopoda) i skokuna (Collembola). Od vodene faune u podzemnim vodenim staništima Crnopca izdvojili bi endemične vrste puževa Belgrandiella krupensis i Hadziella sketi, te raznoliku faunu vodenih rakova.

Za ovu monografiju pokušali smo prikupiti sve literaturne podatke i dati cjeloviti pregled podzemne vodene i kopnene faune Crnopca.

Centar za posjetitelje Krasno, Izrada detaljnih stručnih elaborata uređenja postava

Od 2016. godine sudjelujemo na projektu „Centar za posjetitelje Krasno, Izrada detaljnih stručnih elaborata uređenja postava“ iz područja biospeleologije. Cilj ovog dijela centra je predstaviti bogatu podzemnu faunu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koju karakteriziraju endemične i visoko specijalizirane vrste ovog područja. Osim toga, u centru se prikazuje i objašnjavaju osnovna obilježja podzemnih životinja, posebno se predstavljaju životinje Lukine jame, najdublje jame u Hrvatskoj, te se daje kratki pregled biospeleoloških istraživanja na sjevernom Velebitu. Za izradu elaborata uređenja centra korištena je dostupna literatura kao i nepublicirani podaci Hrvatskog biospeleološkog društva.

Centar je otvoren za posjetitelje u 2017. godini pod nazivom „Kuća Velebita – Gdje priroda stanuje“, ali je još u tijeku dovršenje nekih dijelova centra iz područja biospeleologije.