Kolutićavci

Mnogočetinaši (Polychaeta)

Dinarski špiljski cjevaš (Marifugia cavatica) nastanjuje podzemne slatke vode dinarskog krša (od Italije do Albanije) i jedini je poznati predstavnik porodice cjevaša (Serpulidae) koji živi u podzemlju. Smatra se da je za vrijeme pliocena (5,3 – 2,6 Ma) živio u jezerima na površini.

Živi pričvršćen za stijenu i oko crvolikog tijela izgrađuje vapnenu cjevčicu duljine do 6 cm. Izvan cjevčice izbacuje perjaste lovke kojima filtrira organsku tvar iz vode. Ako nastupe nepovoljni uvjeti, poput suše, može cijelo tijelo uvući u cjevčicu i zatvoriti je poklopčićem. Nastanjuje vode temperature 4 – 19 °C, a na mjestima s mirnijim tokom izgrađuje guste kolonije koje mogu činiti posebno stanište – zajednicu marifugijskih naslaga u kojoj se kreću i žive brojni drugi vodeni špiljski organizmi.

LITERETURA:

  • Gottstein Matočec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Rađa, T., Štamol, V., Ternjej, I. & Tvrtković, N. (2002): An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Nat. Croat., Vol. 11, Suppl. 1: 1-112.

Pijavice (Hirudinea)

Pijavice (Hirudinea) su razred unutar koljena kolutičavaca (Annelida). Više vrsta pijavica povremeno nastanjuje špilje i jame, ali su prave špiljske vrste (stigobionti) rijetke. Većina stigobiontnih pijavica pripada porodici Erpobdellidae. U Europi, stigobiontne pijavice pripadaju rodovima Dina i možda rodu Trocheta, za potvrdu kojega su potrebna dodatna istraživanja. Prilagodbe pijavica na život u podzemlju su mliječno bijela do ružičasta boja tijela, nedostatak očiju ili očnog pigmenta, te ponekad nešto šira usna prijanjalka.

U Hrvatskoj u podzemlju Istre i Like nalazimo stigofilnu vrstu Dina krasensis. Od stigobionata absolonova pijavica (D. absoloniI) živi u Dalmaciji, a u dubokim jamama sjevernog Velebita meštrovljeva pijavica (Croatobranchus mestrovi).

O načinu života vrste C. mestrovi se jako malo zna. Vrsta je do sada pronađena u svega četiri duboke jame sjevernog Velebita (Jamski sustav Velebita, Jamski sustav Lukina jama – Trojama, Slovačka jama i Jama Olimp). Većina primjeraka je pronađena u zoni higropetrika ili u nakapnicama s tekućom vodom temperature 4 – 6 °C. Pronalazimo ih često pričvršćene na stijenu u slabom vodenom toku s glavama okrenutima prema struji vode kako se aktivno kreću po stijenama i higropetriku. Odrasli primjerci su 25 – 40 mm duljine, izduljenog tijela i blago leđno-trbušno spljošteni. Tijelo im je mliječno bijele do slabo žućkaste boje i nemaju oči. Od ostalih pijavica ih razlikuju bočni škržni nastavci. Njihova prava funkcija nije u potpunosti razjašnjena, ali se pretpostavlja da služe opskrbi kisikom koja se kod pijavica odvija preko površine tijela. O biologiji ove vrste se vrlo malo zna, smatra se da je vrsta predatorna, kao i njeni nadzemni srodnici međutim ne postoje konkretni dokazi o njenoj prehrani.

LITERATURA:

  • Gottstein Matočec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Rađa, T., Štamol, V., Ternjej, I. & Tvrtković, N. (2002): An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Nat. Croat., Vol. 11, Suppl. 1: 1-112.
  • Kerovec, M., Kučinić, M. & Jalžić, B., (1999): Croatobranchus mestrovi sp. n. – predstavnik nove endemske podzemne vrste pijavica. Spelolog 44/45: 35–36.
  • Sket, B., Dovč, P., Jalžić, B., Kerovec, M., Kučinić, M. & Trontelj, P. (2001): A cave leech (Hirudinea, Erpobdellidae) from Croatia with unique morphological features. Zoologica Scripta 30, 3: 223-229. DOI: 10.1046/j.1463-6409.2001.00065.x