Povijest HBSD-a
Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) osnovano je 1996. godine sa sjedištem u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Ubrzo nakon osnutka, krajem 1997. godine HBSD je organizirao 14. međunarodni biospeleološki simpozij koji je održan u Makarskoj od 19. do 26. rujna 1999. godine. U organizaciji su osim HBSD-a sudjelovali i Hrvatski prirodoslovni muzej, kao i International Society for Subterranean Biology. Odaziv je bio iznimno velik – sudjelovalo je više od 100 znanstvenika iz 18 država s 84 prezentacije. Od 141 autora 15 ih je bilo iz Hrvatske. Sažeci radova tiskani su u Knjizi sažetaka 14. međunarodnog biospeleološkog simpozija.
Od osnivanja HBSD-a članovi istražuju podzemnu faunu samostalno, kao i surađujući s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Institutom Ruđer Bošković te nevladinim udrugama i brojnim speleološkim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje. U lipnju 2000. godine HBSD je počeo raditi na svom prvom dugoročnom i opsežnom projektu pod nazivom „Izradom biospeleološkog katastra, edukacijom i popularizacijom do zaštite živog svijeta podzemlja Hrvatske“. Projekt je financiralo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a projekt se provodi još i danas u okviru izrade svezaka Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske. Rezultate rada i važnost ovoga projekta prepoznalo je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja te je Društvu dodijelilo Prvu nagrada za opći doprinos ekologiji za 2002. godinu.
Biospeleologija Hrvatske predstavljena je široj znanstvenoj javnosti člankom „Croatia“ u okviru svjetske biospeleološke enciklopedije Encyclopaedia Biospeologica krajem 2001. godine. Bitno dopunjen pregled biospeleologije u Hrvatskoj objavljen je kao prilog znanstvenog časopisa Natura Croatica pod nazivom “An overview of the cave and interstitial biota of Croatia” iz 2002. godine.
Početkom 2005. godine HBSD u suradnji s Poglavarstvom grada Dubrovnika postavlja izložbu „Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša“. Tom prigodom tiskan je katalog izložbe čiji su izdavači Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i HBSD, koji tako prvi put postaje izdavač. Tijekom godina HBSD i njegovi članovi sudjeluju u izradi desetak izložbi koje su popraćene izdavanjem letaka ili kataloga.
Nakon dugogodišnjeg istraživanja 2006. godine tiskan je značajan rad „Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske“, kao zaseban prilog časopisa Natura Croatica kojem je uz Hrvatski prirodoslovni muzej izdavač i HBSD. Nakon ove publikacije uslijedile su pripreme i rad na izdavanju Atlasa. Prvi svezak „Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske“ tiskan je 2010., a drugi svezak 2013. godine. Usporedno s pripremom Atlasa HBSD 2012. godine pokreće i on line bazu podataka o špiljskim tipskim lokalitetima Dinarida „Biospeologica Dinarica“. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode 2009. godine u suradnji s HBSD-om izdaju „Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske“, prvu crvenu knjigu špiljske faune u svijetu.
Katalog, svesci Atlasa, baza podataka Biospeologica Dinarica i Crvena knjiga promiču osobitosti i vrijednost špiljske faune Hrvatske u svijetu, te podižu svijest javnosti o potrebi očuvanja ugroženih špiljskih staništa i faune. Ove publikacije usmjerile su strategiju očuvanja špiljske faune i špiljskih staništa Republike Hrvatske na špiljske tipske lokalitete.
Hrvatsko biospeleološko društvo je tijekom godina nakon uspješne organizacije 14. međunarodnog biospeleološkog simpozija 1997. godine uspješno organiziralo brojne kongrese, simpozije i skupove od kojih valja istaknuti:
- Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune, 2010., Ogulin
- Stručni seminar o speleološkom katastru, 2011., Perušić
- Međunarodni simpozij o anhijalinim ekosustavima, 2012. Cavtat
- Posebne vrijednosti dubokog krša, 2012., Krasno
- XIII Europski simpozij o istraživanjima šišmiša, 2014., Šibenik
- Prvi dinarski biospeleološki simpozij, 2016., Zagreb.
Od svoga osnutka HBSD je radio na brojnim domaćim i međunarodnim projektima koji su od izrazite važnosti za poznavanje, popularizaciju i zaštitu podzemne faune Hrvatske. HBSD je bio nositelj preko 70 projekata od kojih su mnogi trajali i više godina. Tijekom brojnih istraživanja sakupljena je iznimno vrijedna zbirka podzemne faune u kojoj se nalaze podaci za preko 1500 speleoloških objekata s područja Hrvatske i Dinarida. Članovi HBSD-a su objavili podatke s istraživanja u preko 60-ak znanstvenih i popularnih radova, knjiga i članaka.
Hrvatsko biospeleološko društvo je član Hrvatskog prirodoslovnog društva, a krajem 2013. godine postalo je član organizacije BatLife Europe, a u partnerskoj suradnji s udrugom Vincent Wildlife Trust.
