Mikroorganizmi

U podzemnim krškim staništima zastupljene su sve skupine mikroorganizama kao i na površini, a to su: arheje, bakterije, praživotinje, alge i gljivama slični protisti.

S obzirom na to da u podzemnim staništima vlada tama, nastanjuju ih prvenstveno mikroorganizmi kojima za život nije potrebna svjetlost (heterotrofni i kemoautotrofni organizmi). Mikroorganizme kojima je za život potrebna svjetlost, kao što su alge i cijanobakterije, nalazimo samo u ulaznim dijelovima speleoloških objekata gdje grade tanke zagasito zelene obraštaje vidljive golim okom.

Arheje i bakterije najjednostavniji su i najsitniji špiljski mikroorganizmi veličine < 5 µm. Nalazimo ih na svim podlogama u špiljama kao što su stijene, sediment, ali i u svim vodama, pa čak i na površini životinja (npr. rakova). Čine bazu hranidbenih mreža u podzemlju što znači da služe kao hrana drugim većim mikroorganizmima (npr. praživotinje) ili sitnim životinjama koje ih filtriraju iz vode (npr. kolnjaci) ili stružu njihove obraštaje (npr. maločetinaši). Iako su najsitniji stanovnici podzemlja, bakterije i arheje ponekad se udružuju u obliku kolonija velike biomase. Tada ih možemo zamijetiti i golim okom kao svjetlucave bijele, zelenkaste ili zlatne obraštaje po špiljskim zidovima ili u obliku vlaknastih struktura u podzemnim tekućicama.

Praživotinje (Protozoa), alge (Algae) i gljivama slični protisti spadaju u skupinu organizama koje zajednički nazivamo protisti (Protista). Radi se jednostaničnim organizmima kompleksne stanične građe po čemu se razlikuju od bakterija i arheja.

Praživotinje koje nastanjuju podzemna staništa najčešće su manje od 100 µm i s bakterijama čine bazu hranidbenih mreža. Usko su vezani uz vodu jer je to medij u kojem žive i pomoću kojeg se rasprostranjuju. U slučaju dugotrajnih suša ili nedostatka hrane prelaze u stadij ciste u kojem mogu preživjeti duge vremenske periode. Nakon ponovnog nastupanja povoljnih uvjeta, praživotinje se vraćaju u aktivni stadij. Do sada je u podzemnim staništima zabilježeno više od stotinu vrsta iz različitih sistematskih kategorija. Nalazimo vrste koje se slobodno kreću po površinama ispod stupca vode (ameba Hartmannella vermiformis) ili u slobodnoj vodi (trepetljikaš Colpoda cucullus), vrste pričvršćene za podlogu (trepetljikaš Vorticella campanula), ali i tipično planktonske vrste koje plutaju u stupcu vode (sunašce Actinophrys sol). Osim njih, neke vrste su pričvršćene na vanjsku površinu kutikule nekih podzemnih rakova (trepetljikaš Spelaeophrya troglocaridis) ili na cjevčice podzemnog mnogočetinaša Marifugia cavatica (trepetljikaš Diafolliculina hadzii). Neke praživotinje žive kao nametnici u šišmiša (bičaš Trypanosoma pipistrelli) i čovječje ribice (truskovac Chloromyxum protei).

Gljivama slični protisti jako su slabo istraženi u špiljama. Nalazimo ih na mjestima koja su bogata hranjivim tvarima kao što su šišmišji guano.

U Republici Hrvatskoj mikroorganizmi u podzemnim staništima su jako slabo istraženi. Najintenzivnije su proučavane praživotinje u špilji Veternica (Park prirode Medvednica) gdje je zabilježeno preko pedeset svojti iz skupina: bičaši, gole amebe, okućene amebe, trepetljikaši i sunašca, te u manjem opsegu i u drugim slatkovodnim, anhijalinim i morskim speleološkim objektima. Vrlo kompleksne bakterijske kolonije u tekućicama zabilježene su također u špilji Veternici.

KONTAKT:

Najla Baković – najla.bakovic@gmail.com

LITERATURA:

  • Baković, N. (2016): Biodiversity of protozoa in Dinaric karst. In: Lukić, M. (ed) (2016): Abstract book, 1st Dinaric Symposium on Subterranean Biology, 23 – 24 September, Zagreb, Croatia. Croatian Biospeleological Society, Zagreb. pp. 41.
  • Coppellotti, O. & Guidolin, L. (1999): Neglected microscopic organisms (Protozoa): possible bioindicators for karst groundwaters?. Atti Tavola Rotonda Un importante sistema carsico dei Monti Lessini (Vr): i Covoli di Velo, Verona-Camposilvano, 16-17 aprile 1999., 73-78.
  • Dovgal, I. V. & Vargovitsh, R. S. (2010): Troglobiontic suctorian and apostome ciliates (Ciliophora): An overview. Natura Montenegrina 9: 265-274.
  • Engel, A. S. (2010) Microbial Diversity of Cave Ecosystems. In: Barton, L. L., Mandl, M. & Loy, A (eds.): Geomicrobiology: Molecular and Environmental Perspective. Springer. pp. 219-238.
  • Gittelson, S. M. & Hoover, R. L. (1969): Cavernicolous protozoa: review of the literature and new studies in Mammoth cave, Kentucky. Annales de spéléologie 24: 737-776.
  • Kajtezović, N. & Matoničkin Kepčija, R. (2014): Active and cryptic biodiversity of protozoa in underground habitats. 22nd International karstological school “Classical Karst” – Karst and Microorganisms, Postojna, Slovenia.
  • Kajtezović, N. & Rubinić, J. (2013): Water and Research of Underground Habitats in Protected Areas – Example of Protozoa Research in Veternica Cave (Medvednica Nature Park, Croatia), 3rd International Conference „Waters in Sensitive & Protected Areas”, 13-15 June 2013. In: Nakić, Z. & Rubinić, J. (eds.): Proceedings. Croatian Water Pollution Control Society, Zagreb. 150-153.
  • Kajtezović, N. (2012): Bioraznolikost praživotinja (Protozoa) u špilji Veternica. Rektorova nagrada, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. pp 46.
  • Matjašič, J. (1962): Eine neue Hohlenfollikulinide (Euciliata, Heterotricha) aus Herzegowina. Bioloski vestnik 10: 49-53.
  • Mulec, J. (2008): Microorganisms in hypogeon: Examples from Slovenian karst caves. Acta carsologica 37: 153-160.
  • Mulec, J., Dietersdorfer, E., Üstüntürk-Onan, M. & Walochnik, J. (2015) Acanthamoeba and other free-living amoebae in bat guano, an extreme habitat. Parasitology Research 115(4): 1375-1383.
  • Pleše, B., Pojskić, N., Ozimec, R., Mazija, M., Ćetković, H. & Lukić-Bilela, L. (2016): Molecular Characterization of Aquatic Bacterial Communities in Dinaric Range Caves. Water Environ. Res. 88(7): 617-30.