Kratki izvještaj s 1. Biospeleološke ekspedicije – Biokovo 2017

1. Biospeleološka ekspedicija – Biokovo 2017 uspješno je održana od 17. do 25. lipnja u Parku prirode Biokovo. Na Ekspediciji je sudjelovalo 48 sudionika, među kojima 43 biospeleologa i/ili speleologa iz 15 speleoloških udruga, od čega ukupno 6 stranaca iz Slovenije, Italije i Irske. Ekspedicija ne bi bila moguća bez 30 donatora, pokrovitelja i simpatizera, kojima se ovim putem iskreno zahvaljujemo!

Nakon povratka s Biokova, kratkog odmora te sređiv

anja prvih dojmova napravili smo kratki pregled rezultata koji možete pročitati niže.

Biospeleologija

Preliminarni rezultati biospeleoloških istraživanja pokazuju kako se nije pogriješilo kada je Biokovo izabrano kao područje za organizaciju 1. Biospeleološke ekspedicije. Rezultati pokazuju da je pronađeno 10-ak novih vrsta za znanost iz sljedećih skupina: pijavice (Hirudinea), pauci (Araneae), lažipauci (Opiliones), strige (Chilopoda), skokuni (Collembola), dvorepci (Diplura) i kornjaši (Coleoptera).

U jami Mokre noge pronađena je pijavica u lokvi vode na dubini oko od 170 m. Vjerojatno je riječ o novoj vrsti nepoznatoj za znanost.

Zanimljiva nova vrsta pauka iz roda Troglohyphantes, pronađena je u tri speleološka objekta (Led 1, SOB 188 i Jama pod Stipkovcem).

Zatim vrijedi istaknuti nalaz strige u Jami pod Kamenitim vratima na 499 m dubine. Riječ je o organizmu potpuno prilagođenom na život u podzemlju (troglobiont) iz roda Geophilus. Pro

nađeni primjerak je drugi nalaz strige tog roda u Hrvatskoj i vjerojatno nova vrsta za znanost.

U skupini skokuna pronađena je nova vrsta iz roda Disparrhopalites. Vrsta je otkrivena u Pretnerovoj jami za vrijeme predakcije u svibnju, a na Ekspediciji je pronađena i u Baba špilji. Ovim otkrićem je rod Disparrhopalites po prvi puta zabilježen na Biokovu, čime je prošireno poznato područje na kojem živi.

Još jedno izuzetno zanimljivo otkriće je troglobiontni dvorepac iz porodice Japygidae. Također je riječ o novoj vrsti za znanost, a pronađen je u biospeleološki često istraživanoj špilji Tučepska vilenjača koja, čini se, skriva još mnoge tajne.

Kod kornjaša je pronađeno čak potencijalno četiri nove vrste. U jami Mokre noge su za vrijeme predakcije pronađena dva dodatna primjerka novog roda iz potporodice pipalice (Pselaphinae), što će pomoći kod budućeg znanstvenog opisa roda i vrste. Iz iste potporodice su u jami Sistem Velika – Velika pronađeni dodatni primjerci roda Thaumastocephalus, također potrebni za opis vrste. U Jami za Supinom pronađen je jedan primjerak kornjaša iz potporodice mravnjaci (Scydmaeninae) iz roda Euconnus. Navedeni kornjaš je možda nova vrsta. U jami Biokovka sakupljen je dodatni primjerak nove vrste iz potporodice trčaka (Trechinae).

Ovi rezultati sigurno će se još upotpuniti nakon detaljne znanstvene obrade koja slijedi. Nalazi novih vrsta potvrđuju veliko bogatstvo podzemnih životinja Biokova, koje se ističe u Hrvatskoj, ali i u svjetskim okvirima.

Speleologija

Na 1. Biospeleološkoj ekspediciji – Biokovo 2017 je ukupno istraživano 20 speleoloških objekata od kojih je 8 topografski snimano. U nastavku teksta ističemo istraživanja u dubokim jamama.

Mokre noge su bile najdublji i logistički najzahtjevniji speleološki objekt koji se istraživao na Ekspediciji. Na predakciji je jama opremljena do dvorana velikih dimenzija (200 x 80 m) na 700 m dubine i plići dijelovi su detaljno biospeleološki istraženi. Tijekom Ekspedicije je biospeleološki istražena spomenuta velika dvorana. Zbog vremenski zahtjevnog istraživanja, biospeleolozi su, uz snimatelja u jami boravili dva dana. Spavali su na bivku na 480 m dubine. Objekt je raspremljen.

Jama pod Kamenitim vratima je za vrijeme predakcije topografski snimljena, a nacrt se trenutno uređuje. Nova dubina iznosi 499 metara. Za vrijeme predakcije su napravljena i preliminarna biospeleološka istraživanja. Na Ekspediciji je jama detaljnije biospeleološki istražena, zanimljiva fauna je fotografirana i objekt je raspremljen. Sva korištena sidrišta su označena.

Biokovka se pokazala kao vrlo zanimljiva za daljnja speleološka i biospeleološka istraživanja. Iz tog je razloga preopremljena drugačijim tipom sidrišta do dubine od 380 m. Ostavljena je opremljena radi jednostavnijeg nastavka istraživanja.

Pretnerova jama – iako je biospeleološki istraživana u nekoliko navrata prote

klih godina, za vrijeme Ekspedicije su u ovoj jami otkrivene nove vrste za znanost. U predakciji je opremljena do 220 m dubine, a za vrijeme Ekspedicije je detaljnije pregledana za faunu te raspremljena. Sva korištena sidrišta su označena.

Nova velika je jedan od slađih uspjeha Ekspedicije. Radi se o jami koja je zbog svoje dubine, starog nacrta i biospeleološke neistraženosti naknadno uvrštena u plan Ekspedicije. Nakon što na predakcijama ulaz u jamu nije pronađen, mislilo se da će morati ostati za neki drugi projekt. Međutim, jedan dan je u kamp došao gospodin Samo Puharić koji je bio na planinarenju Biokovom, a sudjelovao je u prvim istraživanjima Nove velike. Ljubazno nas je odveo do ulaza, a u idućim je akcijama jama opremljena do 280 m i nacrtana do 265 m dubine. Zbog velikog speleološkog potencijala i slabe biospeleološke istraženosti, Nova velika je ostala opremljena za buduća istraživanja.

Kako su u Amfori i ranije rađena biospeleološka istraživanja, sada nismo istraživali dublje dijelove. Na Ekspediciji je opremljena do 200 m, biospeleolozi su je dodatno istražili i uz pomoć speleologa pri izlasku raspremili.

Iako je speleološko istraživanje i crtanje Vilimove jame (A-2) bio jedan od glavnih ciljeva Ekspedicije, nakon što se ušlo u objekt shvatilo se da je jama prekompleksna da se istraživanje kvalitetno provede za vrijeme trajanja Ekspedicije. Uz istraživanje Vilimove jame se ušlo u zanimljiv objekt radnog imena A-1 koji je udaljen 30-ak m od ulaza Vilimove jame. Nacrtano je oko 100 m dubine i pretpostavlja se da se spaja na Vilimovu jamu (A-2), no to će pričekati neka buduća istraživanja.

Osim dubokih jama, za vrijeme Ekspedicije su radi dodatnih biospeleoloških istraživanja posjećeni i manji objekti: Prva velika, Sistem Velika – Velika, Požega, Jama za Supinom, Jama pod Stipkovcem, SOB 188, Led 1, Baba špilja, Šulina jama, Tučepska vilenjača, Lovrićija II i Drinova II. Prva velika, Sistem Velika – Velika i Požega su topografski snimljene, a gdje je bilo potrebno postavljene su oznake na ulaze speleoloških objekata. Ono što nas posebno veseli je posjet jami Lovrićija II čiji smo ulaz „zagubili“ na 15 godina.

Sudionici: Hrvatsko biospeleološko društvo, Breganja, Speleološki odsjek „Imber“ Omiš, Udruga studenata biologije – BIUS, Speleološki klub Ozren Lukić, „OSMICA“, Speleološko-alpinistički klub „Ekstrem“, Speleološki odsjek „Sv. Mihovil“, Speleološki odsjek „Mosor“, Društvo za raziskovanje jam Ljubljana, Speleološki odsjek „Velebit“, Speleološk

o društvo Špiljar, SubBioLab, PLANINARSKI KLUB ,,VERTIKAL”, Speleološki odsjek „Željezničar“, ADIPA, Club Alpinistico Triestino, Circolo Speleologico e Idrologico Friulano, Akademski alpinistički odsek.

Veliko hvala svim sudionicima!